Uvođenje kodiranog načina mjerenja stvarnog stanja znači pružiti geodetskom stručnjaku na terenu mogućnost samostalne izrade plana. Verzirani geodetski stručnjaci trebaju skicu samo za upisivanje dodatnih odmjeravanja ili informacija jer sve o mjerenim podacima nalazi se već u instrumentu. Postupak je jednostavan - prije snimanja svake detaljne točke treba upisati određenu informaciju u instrument koja jednoznačno određuje snimljeni objekt. Takva informacija naziva se kod detaljne točke a svi moderni instrumenti ( elektronički tahimetri ili totalne stanice ) pružaju mogućnost unosa kodova. Neki od instrumenata pružaju također mogućnost unosa određenih informacija za kodove ( npr. Leica ) tako da za jedan kod može biti definirano nekoliko informacija što povećava broj slobodnih kodova za definiranje. GeoMIR6 podržava takve informacije.


Kodiranje podržano softverom GeoMIR6:


Kako ne postoje standardi za snimanje podataka i za način njihova prikaza u grafičkim programima došlo je do razvoja velikog broja sistema za kodiranje i za kasniju obradu mjerenih podataka unutar grafičkog programa. GeoMIR6 pruža jedan od njih koji se pokazao u praksi kao jednostavan ali i kao sistem koji pruža jednostavno predstavljanje mjerenih objekata uz što manje hodanja. Karakteristike:


- sistemskim kodovima je rješeno završavanje objekata i razne konstrukcije

- na jednoj mjerenoj točci moguće je upisati više kodova

- više kodova mogu biti otvoreni u jednom trenutku

- jedan kod može predstavljati samo jedan objekt u jednom trenutku

- jedna mjerena točka može predstavljati više objekata, primjerice kraj zida, početak građevine


Ako jedna točka predstavlja više od jednog objekta, softver mora znati gdje završava jedan a gdje počinje drugi. Raspoznavanje kodova je moguće na dva načina – stalnom duljinom koda ili   unosom razdjelnika. Način raspoznavanja kodova određuje se za temu kodiranja te unutar iste ne može biti mijenjan.


Pojam teme kodiranja:


Pojam teme kodiranja je osnova svih podataka o kodiranju a predstavlja definicije kodova te neke dodatne informacije potrebne za ispravan prikaz podataka. Najčešće se takve teme kodiranja određuju prema zahtjevima investitora pa je to i nekako najčešći način označavanja tema kodiranja, npr. ‘elektra’ ili ‘Katastar’. Korisnik može definirati neograničen broj tema kodiranja a one su vidljive iz svih predmeta.


Dobro koncipiranom temom kodiranja ne postoji situacija koja bi bila nerješiva na terenu, što je jako bitno jer je terenski posao puno skuplji od uredskoga.


Pojam predloška ( template ):


Svaka tema kodiranja zahtjeva CAD predložak - prazan crtež koji sadrži sve potrebne layere i definicije blokova. Tema kodiranja DGU_ZBIRKA1000 je vezana uz predložak koji je baziran na zbirci blokova izrađenih od strane DGU, sa nekim modifikacijama i dodacima. U njemu su blokovi definirani kao za mjerilo 1:1000, znači blokovi u mjerilu 1:500 imati će faktor omjera (scale factor) 0,5.


Pojam objekta:


U klasičnom mjerenju, mjerena točka je samo podatak o njenom broju i koordinatama a tek uz predočenje skice mjerenja ona postaje nosilac nekog topografskog podatka. Pri kodiranom mjerenju detalja kod detaljne točke preuzima na sebe ‘skicu’ i unaprijed se zna što će ona biti, rub kolika ili slivnik. Tako dobiveni topografski podatak naziva se objekt jer je složeniji podatak od samo jedne mjerene točke. GeoMIR6 dozvoljava definiranje sljedeće osnovne vrste objekata:


- Sistemski kod


Sistemski kod je kod koji sam po sebi nema vlastiti grafički prikaz ali utječe na izgled ispisanih objekta kojem je pridružen. Najvažniji i jedini sistemski kod koji je za svaku temu kodiranja obavezan je ‘Završetak objekta’ jer svaki kod koji je negdje otvoren mora biti negdje i zatvoren. Isto vrijedi i za točkaste objekte samo s jednom točkom koji bi teoretski mogli biti automatski zatvoreni no u svrhu otvorenosti sistema i olakšavanja definiranja kodova izbačen je takav automatizam. Ako objekt nije zatvoren, GeoMIR6 nije u stanju prekidati i ponovo otvarati linije te je vrlo bitno voditi računa u zatvaranju objekata.


- Geodetska točka


Geodetska točka je samo poseban vid blok objekta (u nastavku) definira se na isti način no one se ispisuju direktno iz baze podataka i nije ih moguće snimati.


- Točkasti objekt : G6CAD POINT


Jednostavan točkasti objekt - najjednostavniji oblik prikaza jer je određen samo jednom točkom.


- Blok objekt : G6CAD BLOCK


Složen točkasti objekt - Blok objekt također ima jednu referentnu točku insertiranja, no može biti mjeren sa do tri detaljne točke. Primjer: okrugli šaht biti će snimljen samo s jednom točkom, slivnik standardne veličine sa dvije točke ( sredina i smjer ) a četvrtasti šaht nestandardne veličine s tri točke ( tri vrha šahta ). Točne definicije prepuštene su korisniku na izbor. U svrhu boljeg opisa i prikaza podataka, uz točkasti objekt moguće je dodatno prikazati popratni simbol ( G6CAD BLOCK ), tekstualni podatak ( G6CAD TEXT ) ili atribut ( G6CAD ATTRIB )


- Objekt Polilinija : G6CAD LwPolyline


Linijskim objektom prikazuje se sve što se proteže u duljinu, primjerice rub kolnika ograda ili zgrada. Tako definiran objekt prikazan je putem CAD elementa LWPOLYLINE i može imati neograničen broj snimljenih točaka. U svrhu boljeg topografskog prikaza, uz linijski objekt moguće je dodatno prikazati popratne simbole na liniji ( G6CAD BLOCK ), paralelne linije na željenoj udaljenosti ( G6CAD POLYLINE ) te popratne simbole na paralelnoj liniji ( G6CAD BLOCK ).


- MultiLine objekt : G6CAD Multiline


Služi ponajviše za prikaz objekata određene debljine, primjerice zidova


Definiranje tema kodiranja vrši se i za to predviđenom formularu.